PRAVNA OSNOVA KOJA REGULIŠE DJELATNOST POČASNOG KONZULATA
MINISTARSTVO VANJSKIH POSLOVA UKRAJINE
N A R E D B A
25.05.2007. № 111
Registrovano u
Ministarstvu pravde
12. juna 2007. god.
reg. br: № 617/13884
O ratifikaciji Pravilnika o počasnim konzulima u Ukrajini i konzularnim predstavnštvima, kojima rukovode konzuli
U skladu sa Bečkom konvencijom o konzularnim odnosima od 24. aprila 1963. godine (995_047), u cilju daljeg razvoja pravnih osnova aktivnosti počasnih konzula u Ukrajini i konzularnih predstavništava, kojima rukovode počasni konzuli,
NALAŽEM:
- Ratifikovati Pravilnik o počasnim konzulima u Ukrajini i konzularnim predstavništvima, kojima rukovode počasni konzuli. (dodaje se)
- Konzularnoj službi Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine obezbijediti predavanje na državnu registraciju Ministarstvu pravde Ukrajine, naredbu „O ratifikaciji Pravilnika o počasnim konzulima u Ukrajini i konzularnim predstavništvima, kojima rukovode počasni konzuli“ u petodnevnom roku poslije njenog usvajanja.
- Generalnom sekretarijatu Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, poslije registracije u Ministarstvu pravde Ukrajine, ovu naredbu dostaviti na uvid diplomatskim i konzularnim predstavništvima u Ukrajini i inostranstvu, kao i predstavništvu Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine na teritoriji Ukrajine za korišćenje u daljem radu.
- Ova naredba stupa na snagu 10 (deset) dana od dana njene državne registracije u Ministarstvu pravde Ukrajine.
- Za kontrolu o izvršenju ove naredbe nadležan je zastupnik Ministra vanjskih poslova Ukrajine u skladu sa funkcionalnim obavezama.
Ministar A.P.Jacenjuk
UTVRDJENO:
Ministar unutrašnjih poslova
Ukrajine V.P.Cuško
UTVRĐENO
Uredbom Ministarstva
vanjskih poslova Ukrajine
25.05.2007.god. №111
Registrovano u Ministarstvu
pravde Ukrajine
12. juna 2007 god.
reg.br: № 617/13884
PRAVILNIK
o počasnim konzulima u Ukrajini i konzularnim predstavništvima, kojima rukovode počasni konzuli
Pravilnik je uradjen u skladu sa pravilima Bečke konvencije o konzularnim odnosima od 24. aprila 1963. godine (995_047) (dalje – Konvencija) sa ciljem pravnog regulisanja aktivnosti počasnih konzula, akreditovanih u Ukrajini u skladu sa Konvencijom, kao i konzularnih predstavništava kojima rukovode počasni konzuli.
U ovom Pravilniku niže navedeni termini imaju sljedeća značenja:
a) počasni konzulat – bilo koje konzularno predstavništvo države, akreditovano, osnovano na teritoriji Ukrajine, kojim rukovodi počasni konzul;
b) počasni konzul (dalje – počasni konzul)- osoba sa statusom konzula, koja rukovodi konzularnim predstavništvom i obavlja odredjene konzularne funkcije u ime države, od strane koje je akreditovan, na opredijeljenoj teritoriji Ukrajine;
c) konzularno područje – teritorija Ukrajine, naznačena počasnom konzulu za obavljanje konzularnih funkcija;
d) konzularne prostorije – građevisnki objekat, dio građevisnkog objekta ili prostorija i parcela za potrebe građevisnkog objekta, nezavisno od toga ko je vlasnik, koje se koristi isključivo za funkcije počasnog konzula;
e) konzularna arhiva – svi papiri, dokumenta, prepisi, knjige, filmovi, tehnička oprema za skupljanje, čuvanje i korišćenje informacije, registri počasnog konzulata zajedno sa šiframa i kodovima, kartoteke i bilo koji predmeti namijenjeni njihovoj zaštiti i čuvanju.
- Osnovna pravila
1.1. Počasni konzul strane države može biti imenovan u Ukrajini, u cilju promovisanja razvoja trgovinskih, ekonomskih, kulturnih, naučnih, turističkih i drugih odnosa između države koja ga ovlašćuje, i Ukrajine, kao i zaštite na teritoriji konzularnog područja prava i interesa države, koja ovlašćuje, njenih fizičkih i pravnih lica.
1.2. Počasni konzul može biti građanin Ukrajine ili, sa pojašnjenjim strane koja ga ovlašćuje, inostrani građanin, koji:
- stalno nastanjen u Ukrajini za period od posljednjih 5 (pet) godina;
- živi na teritoriji svog konzularnog područja u periodu u kom obavlja svoje konnzularne funkcije;
- nije u sastavu državne službe u Ukrajini ili u državi, koja ga ovlašćuje, nije aktivan učesnik u političkom životu kako u Ukrajini, tako i u državi koja ga ovlašćuje, nije izabran u organe zakonodavne vlasti ili u organe lokalne samouprave, ne izvršava funkcije počasnog konzula druge države;
- nije osuđivan.
1.3. Pošasni konzul može se baviti bilo kojom profesionalnom djelatnošću, koja nije u konfliktu sa zakonodavstvom Ukrajine, sa izuzetkom slučajeva navedenih u 3. stavu 1.2. ovog Pravilnika.
1.4. Počasni konzul se mora pridržavati pravila Konvencije (995_047) i zakona Ukrajine.
1.5. U slučaju da počasni konzul ne ispunjavanja tačke 1.4. ovog Pravilnika, mora snositi odgovornost u skladu sa zakonodavstvom Ukrajine i međunarodnima dogovorima Ukrajine.
- Odobrenje imenovanja počasnog konzula
2.1. Zahtjev za davanje saglasnosti o imenovanju u Ukrajini počasnog konzula strane države dostavlja se pismeno Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine diplomatskim predstavništvom, a u slučaju njegovog odsustva – spoljnopolitičkim odjeljenjima države, koja ovlašćuje.
2.2 Zahtjev za davanje saglasnosti na imenovanje počasnog konzula mora sadržati detaljno obrazloženje neophodnosti takvog imenovanja
2.3. U zahtjevu se precizira rang, granice konzularnog područja i spisak funkcionalnih obaveza počasnog konzula, kao i lokacija počasnog konzulata. Počasni konzulat se ne može nalaziti u gradu, u kome se nalazi diplomatsko predstavništvo ili konzularna ustanova države,koja daje ovlašćenje.
2.4. Rang počasnog konzulata i granice njegovog konzularnog područja, koji mogu zauzimati jednu ili nekoliko administrativno-teritorijalnih jedinica Ukrajine ili svu teritoriju Ukrajine, određuje država, koja izdaje akreditaciju, uz saglasnost Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine. Rang počasnog konzula je određen rangom njegovog rukovodioca – počasnog konzula.
2.5. Uz zahtjev, predaje se biografija (na ukrajinskom jeziku), anketa (dodatak ovog Pravilnika)(za617-07), kopije pasoša, potvrda o dobijanju identifikacionog koda, kao i potvrda o neosuđivanosti kandidata za zvanje počasnog konzula
2.6. Promjena ranga i granica konzularnog područja počasnog konzula ili sjedište počasnog konzulata, može se napraviti samo uz saglasnost Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine. U tu svrhu, strana država šalje dopis Ministastvu vanjskih poslova Ukrajine sa odgovarajućom informacijom i obrazloženjem naznačenih promjena. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine informiše o svom rješenju putem slanja dopisa.
2.7. Rješenje o danoj saglasnosti na imenovanje počasnog konzula donosi Ministar vanjskih poslova, uz saglasnost Ministarstva unutrašnjih poslova Ukrajine.
2.8. Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine obavještava o svom rješenju državu, koja izdaje akreditaciju, putem dopisa. U slučaju donošenja negativnog rješenja Ministarstvo vanjskih poslova nije u obavezi da o razlozima takve odluke obavijesti državu koja daje akreditaciju.
- Imenovanje i dozvoljavanje počasnom konzulu izvršavanje konzularnih funkcija
3.1. Država koja akredituje, poslije dobijanja saglasnosti Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine, izdaje počasnom konzulu dokument, u vidu patenta, ili sličan akt (dalje – Patent), koji svjedoči o njegovom zvanju. U patentu se ukazuje puno ime i prezime, državljanstvo počasnog konzula, konzularno područje, rang kome pripada, kao i lokacija konzularnog predstavništva.
3.2. Patent se diplomatskim putem dostavlja Ministarstvu vanjskih poslova Ukrajine.
3.3. Počasnom konzulu se dozvoljava izvršavanje svojih funkcija nakon dobijanja dozvole od Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine (egzekvatura). Privremena dozvola počasnog konzula za izvršavanje svojih obaveza nije dozvoljena.
3.4. Počasni konzul imenuje konzularne službenike po sopstvenom nahođenju.
3.5. Institucija, ovlašćena za odnose sa Ministarstvom vanjskih poslova Ukrajine vezano za pitanja poslovanja počasnog konzula, njegovih privilegija i imuniteta, promjene ranga ili prestanak funkcija, je diplomatsko predstavništvo ili spoljnopolitičko odjeljenje države, koja ovlašćuje.
3.6. Počasni konzul dobija akreditaiju od Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine. Pri tome, počasni konzul dobija plaketu počasnog konzula na rok od 3 (tri) godine, gdje se ističe zvanje i konzularno područje počasnog konzula. Plaketu podpisuje načelnik Kancelarije državnog protokola Ministarstva vanjskih poslova Ukrajine i stavlja se pečat Kancelarije državnog protokola.
3.7. Produženje roka plakete na sljedeće 3 (tri) godine se obavlja poslije dobijanja dopisa sa odgovorajućim dogovorom od strane diplomatskog predstavništva ili spoljnopolitičkog odjeljenja države, koja akredituje. Uz dopis, dostavlja se biogafija počasnog konzula (na ukrajinskom jeziku). O produženju ovlašćenja počasnog konzula Ministarstvo vanjskih poslova obavještava diplomatskim putem.
- Konzularne funkcije
4.1. Počasni konzul izvršava konzularne funkcije, naznačene stavkom 5 (pet) Konvencije (995_047).
4.2. Tokom obavljanja konzularnih funkcija počasni konzul se rukovodi Konvencijom (995_047), zakonodavstvom Ukrajine i države, koja ga ovlašćuje, međunarodnim običajima.
4.3. Počasni konzul izvršava svoje konzularne funkcije lično, i ne može ih predavati drugim osobama.
4.4. U slučaju da, iz bilo kog razloga, počasni konzul trenutno ne može da obavlja svoje funkcije, o tome obavještava Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine.
- Prestanak konzularnih funkcija
5.1. Prestanak konzularnih funkcija se dešava u slučajevima:
5.1.1. Poslije obavještenja države koja ga ovlašćuje, Ministarstva
vanjskih poslova Ukrajine o prestanku konzularnih funkcija počasnog konzula;
5.1.2. Poslije poništavanja egzekvture;
5.1.3. Poslije obavještenja Ministarstva vanjskih poslova države, koja izdaje akreditaciju, o tome što ga je Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine prestalo smatrati počasnim konzulom;
5.2. Rješenje o prestanku izvršenja počasnog konzula donosi Ministar vanjskih poslova Ukrajine, što se saopštava državi koja je izdala akreditaciju
- Prednost, privilegije i imuniteti
6.1. Počasni konzul se koristi prednostima, privilegijama i imunitetima, odredjenih Konvencijom (995_047).
6.1.1. Počasni konzul u vrijeme obavljanja konzularnih funkcija ima pravo postavljai državnu zastavu ili grb države koja ga ovlašćuje, na objektu ili prostoriji, u kojoj posluje počasni konzulat
6.1.2. Pri obavljanju svih zvaničnih funkcija, na počasnog konzula se odnose sva pravila, odredjena tačkama 35, 36 i 38 Konvencije (995_047).
6.1.3. Počasni konzul ima pravo slobodno se kretati i putovati po teritoriji Ukrajine, ako to nije u konfliktu sa zakonodavstvom Ukrajine o zonama, u kojima se ulaz zabranjuje ili ograničava zbog pitanja bezbjednosti.
6.1.4. Konzularna arhiva počasnog konzulata je nepovrjediva pod uslovom da se čuva odvojeno od ostalih papira i dokumenata, uključujući i privatnu prepisku šefa danog konzularnog predstavništva ili bilo koje osobe koja radi sa njim, kao i odvojeno od materijala, knjiga i dokumenata, koji se odnose na drugu prfesiju ili djelatnost.
6.1.5. Počasni konzulat ima pravo na naplatu za izvršenje konzularnih poslova na teritoriji Ukrajine, takse i poreze, ako nije predviđeno drugačije zakonima i pravilima države koja izdaje akreditaciju, o čemu, formalno mora biti obaviješteno Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine. Iznosi, koji se naplaćuju u vidu taksi i poreza za obavljene konzularne poslove koji su oslobođeni od svih oblika taksi, poreza i dadžbina, predvidjeno zakonodavstvom Ukrajine.
6.1.6. Počasni konzul nema imunitet u slučaju hapšenja i poziva na sud. Iako se, počasnom konzulu moraju obraćati sa odgovarajućim poštovanjem.
6.1.7. Država koja izdaje akreditaciju, može odbiti sve privilegije i imunitete počasnog konzula, koji su predviđeni Konvencijom (995_047), obavijestivši o tome Ministarstvo vanjskih poslova Ukrajine.
6.1.8. Oduzimanje imuniteta u pravosuđu, vezano za civilne ili administrativne poslove, ne znači oduzimanje imuniteta u izvršnim aktivnostima, što je naznačeno sudskim rješenjem. U tom slučaju, potrebno je posebno oduzimanje.
6.1.9. Privilegije i imuniteti počasnog konzula se prekidaju u momentu prestanka njegovih konzularnih funkcija. Do tog momenta, privilegije i imuniteti postoje (u skladu sa stavkom 3 tačke 53 Konvencije (995_047), čak i u oružanom sukobu).
6.1.10. Vezano za aktivnosti, sprovedene od strane počasnog konzula, prilikom obavljanja konzularnih funkcija, imunitet u pravosuđu postoji bez vremenskog ograničenja
6.1.11. Počasni konzul, koji je državljanin strane države, tokom izvršavanja konzularnih funkcija na teritoriji Ukrajine, oslobođen je svih radnih i državnih obaveza nezavisno od njihovog karaktera, a takođe (u skladu sa tačkom 67 Konvencije (995_047)), od vojnih obaveza, kao što su vojne potrebe, vojna kontribucija, vojno izvještavnje.
6.2. Privilegije i imuniteti počasnog konzula, predviđeni Konvencijom (995_047) se ne odnose na člnaove njegove porodice ili konzularne službenike.
- Pravila koja se odnose na počasne konzule
7.1. 7.1. Državna registracija i preregistracija transportnih vozila, koja pripadaju počasnim konzulima, obavlja se u skladu sa rezolucijom Kabineta Ministara Ukrajine od 07.09.1998. godine №1388 (1388-98-п) „O ratifikaciji Pravilnika državne registracije automobila, autobusa svih vrsta motocikala, poluprikolica, prikolica.
7.2.
7.2. Na vozilima počasnih konzula, ne izdaju se tablice, predviđene za vozila diplomatskih predstavništava, konzularnih predstavništava, konzularnih predstavništava drugih država, predstavništava međunarodnih organizacija, njihovih zaposlenih i članova njihovih porodica.
7.3. Pitanje zaštite počasnog konzula, sprječavanje uvrede njegovog dostojanstva, rješava počasni konzul sa organima unutrašnjih poslova, sa sjedištem na teritoriji konzularnog područja u skladu sa zakonodavstvom Ukrajine.
- Pravila koja se odnose na konzularna predstavništva, kojima rukovode počasni konzuli
8.1. Pitanje o kupovini i iznajmljivanju prostorija, rješava se sa lokalnim organima samouprave u skladu sa zakonodavstvom Ukrajine
8.2. Razmjena konzularnog prtljaga između dva konzularna predstavništva, od kojih je jedno u Ukrajini, a drugo, u drugoj državi, nije dozvoljeno.
8.3. Počasni konzulat se mora nalazaiti u odvojenom objektu ili prostoriji, koja je odvojena i ima odvojeni ulaz.
8.4. Pitanje obezbjeđenja zaštite konzularnih prostorija počasnog konzulata od bilo kog nezakonitog upada ili nanošenja štete, spječavanje svakog kršenja njenog mira, rješava se organima unutrašnjih poslova, sa sjedištem na teritoriji konzularnog područja, u skladu sa opštom praksom zakonodavstva Ukrajine.
8.5. Pravni režim, koji se primjenjuje na prostorije konzularnog područja u Ukrajini, u skladu sa tačkom 31 Konvencije (995_047), ne odnosi se na prostorije počasnog konzulata, za što su odgovorni organi Vlade Ukrajine koji imaju pravo na pristup njima.
Direktor Konzularne službe B.M.Bazilevskij
BEČKA KONVENCIJA O KONZULARNIM ODNOSIMA
(Beč, 24 april 1963. godine)
Države stranke ove Konvencije,
podsjećajući na to, da su već od davnih vremena uspostavljeni konzularni odnosi između naroda,
svjesne ciljeva i načela Povelje Ujedinjenih naroda o suverenoj jednakosti država, o održavanju međunarodnog mira i sigurnosti i o unaprjeđivanju prijateljskih odnosa između naroda,
imajući u vidu da je Konferencija Ujedinjenih naroda o diplomatskim odnosima i imunitetima usvojila Bečku konvenciju o diplomatskim odnosima, koja je otvorena za potpisivanje 18. aprila 1961,
uvjerene da bi jedna međunarodna konvencija o konzularnim odnosima, povlasticama i imunitetima takođe doprinijela unaprjeđivanju prijateljskih odnosa između zemalja, nezavisno od različitosti njihovih ustavnih i društvenih poredaka,
osvjedočene da svrha tih povlastica i imuniteta nije stvaranje povlaštenog položaja pojedinaca, nego osiguranje djelotvornog obavljanja funkcija konzularnih ureda u ime njihovih odnosnih država,
potvrđujući da će pravila međunarodnog običajnog prava i nadalje uređivati pitanja koja nisu izričito uređena odredbama ove Konvencije,
sporazumjele su se kako slijedi:
Članak 1.
Definicije
1. Za svrhu ove Konvencije slijedeći izrazi označuju kako je niže utvrđeno:
a) izraz “konzularni ured” označuje svaki generalni konzulat, konzulat, vicekonzulat ili konzularnu agenciju;
b) izraz “konzularno područje” označuje područje određeno konzularnom uredu za obavljanje konzularnih funkcija;
c) izraz “šef konzularnog ureda” označuje osobu koja je ovlaštena da djeluje u tom svojstvu;
d) izraz “konzularni funkcioner” označuje svaku osobu, uključujući i šefa konzularnog ureda, koja je u tom svojstvu ovlaštena obavljati konzularne funkcije;
e) izraz “konzularni službenik” označuje svaku osobu koja obavlja administrativne ili tehničke poslove konzularnog ureda;
f) izraz “član poslužnog osoblja” označuje svaku osobu zaposlenu na poslužnim dužnostima konzularnog ureda;
g) izraz “član konzularnog ureda” označuje konzularne funkcionere, konzularne službenike i članove poslužnog osoblja;
h) izraz “članovi konzularnog osoblja” označuje konzularne funkcionere, osim šefa konzularnog ureda, konzularne službenike i članove poslužnog osoblja;
i) izraz “član privatne posluge” označuje osobu zaposlenu isključivo u privatnoj službi nekog člana konzularnog ureda;
j) izraz “konzularne prostorije” označuje zgrade ili dijelove zgrada i okolni prostor, koji se, bez obzira na to čije su vlasništvo, upotrebljavaju isključivo za potrebe konzularnog ureda;
k) izraz “konzularni arhiv” označuje sve spise, isprave, dokumente, dopisivanje, knjige, filmove, magnetofonske vrpce i registre konzularnog ureda, kao i materijal za šifriranje i kodiranje, kartoteke i namještaj koji je namijenjen njihovoj zaštiti i čuvanju.
2. Postoje dvije kategorije konzularnih funkcionera: karijerni i počasni konzularni funkcioneri. Odredbe Glave II. ove Konvencije odnose se na konzularne urede kojima upravljaju karijerni konzularni funkcioneri; odredbe Glave III. odnose se na konzularne urede kojima upravljaju počasni konzularni funkcioneri.
3. Poseban položaj članova konzularnog ureda koji su državljani države primateljice ili u njoj imaju svoje stalno boravište, uređen je člankom 71. ove Konvencije.
GLAVA I. KONZULARNI ODNOSI UOPŠTE
Odsjek I. USPOSTAVLJANJE I VOĐENJE KONZULARNIH ODNOSA
Članak 2.
Uspostavljanje konzularnih odnosa
1. Uspostavljanje konzularnih odnosa između država vrši se na osnovi uzajamnog pristanka.
2. Pristanak za uspostavljanje diplomatskih odnosa između dvije države sadrži, ako drugačije nije određeno, i pristanak za uspostavljanje konzularnih odnosa.
3. Prekid diplomatskih odnosa ne povlači ipso facto i prekid konzularnih odnosa.
Članak 3.
Obavljanje konzularnih funkcija
Konzularne funkcije obavljaju konzularni uredi. Te funkcije obavljaju i diplomatske misije u skladu sa odredbama ove Konvencije.
Članak 4.
Otvaranje konzularnog ureda
1. Konzularni ured može se otvoriti na području države primateljice samo uz njezin pristanak.
2. Sjedište konzularnog ureda, njegovu vrstu i njegovo konzularno područje određuje država šiljateljica, ali to podliježe odobrenju države primateljice.
3. Država šiljateljica može naknadno promijeniti sjedište konzularnog ureda, njegovu vrstu ili njegovo konzularno područje, no samo uz pristanak države primateljice.
4. Pristanak države primateljice isto je teko potreban ako neki generalni konzulat ili konzulat žele otvoriti vice-konzulat ili konzularnu agenciju u nekom drugom mjestu od onoga u kojem je sam otvoren.
5. Izričiti prethodni pristanak države primateljice isto je tako potreban i za otvaranje ureda kao dijela postojećeg konzularnog ureda, izvan njegova sjedišta.
Članak 5.
Konzularne funkcije
Konzularne funkcije sastoje se:
a) u zaštiti interesa države šiljateljice i njezinih državljana, fizičkih i pravnih osoba, u državi primateljici, u granicama koje dopušta međunarodno pravo;
b) u promicanju razvoja trgovačkih, ekonomskih, kulturnih i znanstvenih odnosa između države šiljateljice i države primateljice i unaprijeđivanju, na svaki drugi način, prijateljskih odnosa između njih u okviru odredaba ove Konvencije;
c) u sakupljanju podataka, svim dozvoljenim sredstvima, o uslovima i razvoju trgovačkog, ekonomskog, kulturnog i znanstvenog života države primateljice, izvještavanju o tome vlade države šiljateljice i davanju saopštenja zainteresovanim osobama;
d) u izdavanju putovnica i putnih isprava državljanina države šiljateljice, kao i viza ili odgovarajućih dokumenata osobama koje žele putovati u državu šiljateljicu;
e) u pružanju pomoći i podrške državljanima, fizičkim i pravnim osobama, države šiljateljice;
f) u djelovanju u svojstvu javnog bilježnika i matičara te sličnih funkcija, kao i u obavljanju određenih funkcija upravne prirode, ukoliko to nije u suprotnosti sa zakonima i propisima države primateljice;
g) u zaštiti interesa državljana države šiljateljice, fizičkih i pravnih osoba, u slučaju nasljeđivanja na području države primateljice, u skladu sa zakonima i propisima države primateljice;
h) u zaštiti, u granicama postavljenim zakonima i propisima države primateljice, interesa maloljetnih i drugih poslovno nesposobnih osoba, državljana države šiljateljice, naročito u slučajevima kada je za te osobe potrebno postaviti tutelu ili kuratelu;
i) u zastupanju, uz rezervu prakse i postupka na snazi u državi primateljici, državljana države šiljateljice ili poduzimanju mjera za osiguranje odgovarajućeg zastupanja pred sudovima ili drugim organima države primateljice, kako bi se, u skladu sa zakonima i propisima države primateljice, zahtijevalo donošenje privremenih mjere radi očuvanja prava i interesa tih državljana u slučajevima kada oni, zbog odsutnosti ili iz drugih razloga, ne mogu pravovremeno braniti svoja prava i interese;
j) u prosljeđivanju sudskih i vansudskih akata ili dostavljanju zamolnica u skladu s međunarodnim sporazumima na snazi, ili ukoliko takvi sporazumi ne postoje, na bilo koji drugi način koji nije protivan zakonima i propisima države primateljice;
k) u vršenju prava nadzora i inspekcije, predviđenih zakonima i propisima države šiljateljice, nad pomorskim i riječnim brodovima koji imaju pripadnost države šiljateljice, nad avionima registriranim u toj državi, kao i nad njihovim posadama;
l) u pružanju pomoći brodovima i avionima spomenutim u tački k) ovoga
članka, kao i njihovim posadama, primanju izjava o putovanju tih brodova,
ispitivanju i viziranju brodskih isprava, i, ne dirajući u ovlaštenje organa države primateljice, u vršenju uviđaja povodom incidenata koji su se zbili za vrijeme putovanja i u rješavanju sporova svake vrste između zapovjednika broda, časnika i mornara, ukoliko ih na to ovlašćuju zakoni i propisi države šiljateljice;
m) u obavljanju svih drugih funkcija koje država šiljateljica povjerava konzularnom uredu, a nisu zabranjene zakonima i propisima države primateljice, ili kojima se država primateljica ne protivi, ili koje su spomenute u međunarodnim sporazumima na snazi između države šiljateljice i primateljice.
Članak 6.
Obavljanje konzularnih funkcija izvan konzularnog područja
U posebnim okolnostima konzularni funkcioner može, uz saglasnost države primateljice, obavljati svoje funkcije izvan svog konzularnog područja.
Članak 7.
Obavljanje konzularnih funkcija u trećoj državi
Država šiljateljica može, nakon notifikacije odnosnim državama i ukoliko se ni jedna od njih tome izričito ne protivi, ovlastiti konzularni ured otvoren u jednoj državi, da preuzme obavljanje konzularnih funkcija u nekoj drugoj državi.
Članak 8.
Obavljanje konzularnih funkcija u ime neke treće države
Nakon odgovarajuće notifikacije državi primateljici, te ako se ova tome ne protivi, konzularni ured države šiljateljice može obavljati konzularne funkcije u državi primateljici u ime neke treće države.
Članak 9.
Razredi šefova konzularnih ureda
1. Šefovi konzularnih ureda dijele se u četiri razreda, i to:
a) generalni konzuli;
b) konzuli;
c) vice-konzuli;
d) konzularni agenti.
2. Stavak 1. ovoga članka ni u čemu ne ograničava pravo bilo koje stranke ugovornice da odredi nazive za konzularne funkcionere koji nisu šefovi konzularnog ureda.
Članak 10.
Imenovanje i prihvaćanje šefova konzularnih ureda
1. Šefove konzularnog ureda imenuje država šiljateljica, a obavljanje funkcije im dopušta država primateljica.
2. Uz rezervu odredaba ove Konvencije, formalnosti imenovanja i prihvaćanja šefa konzularnog ureda utvrđuju se odnosnim zakonima, propisima i praksom države šiljateljice i države primateljice.
Članak 11.
Patentno pismo ili notifikacija o imenovanju
1. Država šiljateljica daje šefu konzularnog ureda dokument u obliku patentnog (ili provizionog o.p.) pisma ili nekog sličnog akta, koji se izdaje za svako imenovanje i u kojem se potvrđuje svojstvo šefa konzularnog ureda, te se, u pravilu, navodi njegovo prezime i ime, njegova kategorija i razred, konzularno područje i sjedište konzularnog ureda.
2. Država šiljateljica dostavit će diplomatskim ili drugim pogodnim putem patentno pismo ili sličan akt vladi države na čijem području šef konzularnog ureda treba obavljati svoje funkcije.
3. Ukoliko to država primateljica prihvati, država šiljateljica može umjesto patentnog pisma ili sličnog akta uputiti državi primateljici notifikaciju koja sadrži podatke predviđene stavkom 1. ovoga članka.
Članak 12.
Egzekvatura
1. Šefu konzularnog ureda dopušta se da obavlja svoje funkcije odobrenjem od strane države primateljice koje se naziva egzekvatura, nezavisno od oblika tog odobrenja.
2. Država koja odbije da izda egzekvaturu nije dužna državi šiljateljici saopštiti razloge svog odbijanja.
3. Uz rezervu odredaba članaka 13. i 15, šef konzularnog ureda ne može stupiti na funkciju prije nego što dobije egzekvaturu.
Članak 13.
Privremeno ovlaštenje šefova konzularnog ureda
Dok čeka izdavanje egzekvature, šefu konzularnog ureda može se privremeno dopustiti da obavlja svoje funkcije. U tom slučaju imaju se primjenjivati odredbe ove Konvencije.
Članak 14.
Notifikacija organima konzularnog područja
Od časa kad se šefu konzularnog ureda dopusti, makar i privremeno, da obavlja svoje funkcije, država primateljica treba to odmah notificirati nadležnim organima konzularnog područja. Ona je isto tako dužna osigurati poduzimanje svih potrebnih mjera, kako bi šef konzularnog ureda mogao vršiti svoje dužnosti i koristiti se odredbama ove Konvencije.
Članak 15.
Privremeno obavljanje funkcija šefa konzularnog ureda
1. Ako je šef konzularnog ureda spriječen da obavlja svoje funkcije ili ako je njegovo mjesto upražnjeno, vršilac dužnosti šefa konzularnog ureda može privremeno djelovati kao šef konzularnog ureda.
2. Prezime i ime vršioca dužnosti šefa konzularnog ureda notificirat će bilo diplomatska misija države šiljateljice bilo, ako u državi primateljici nema diplomatske misije države šiljateljice, šef konzularnog ureda, ili, u slučaju da je on spriječen da to učini, neki drugi nadležni organ države šiljateljice, ministarstvu vanjskih poslova države primateljice ili organu što ga to ministarstvo odredi. U pravilu, tu notifikaciju treba dati unaprijed. Država primateljica može prihvaćanje za vršioca dužnosti šefa konzularnog ureda neke osobe, koja nije ni diplomatski niti konzularni funkcioner države šiljateljice u državi primateljici, uslovljavati svojim pristankom.
3. Nadležne vlasti države primateljice trebaju pruže pomoć i zaštitu vršiocu dužnosti šefa konzularnog ureda. Za vrijeme njegove uprave primjenjuje se na njega odredbe ove Konvencije s istog naslova kao i na odnosnog šefa konzularnog ureda. Međutim, država primateljica nije dužna vršiocu dužnosti šefa konzularnog ureda priznati olakšice, povlastice i imunitete za koje šef konzularnog ureda, da bi ih uživao mora ispunjavati uslove koje vršilac dužnosti šefa konzularnog ureda ne ispunjava.
4. U slučaju kada država šiljiteljica odredi člana diplomatskog osoblja u državi primateljici za vršioca dužnosti šefa konzularnog ureda pod uslovima predviđenim u stavku 1. ovoga članka, ovaj i dalje uživa diplomatske povlastice i imunitete, ako se tome ne protivi država primateljica.
Članak 16.
Prvenstvo između šefova konzularnog ureda
1. Šefovi konzularnih ureda imaju rang, u svakom razredu, prema datumu izdavanja ekzekvature.
2. Međutim, u slučaju kada je šefu konzularnog ureda dozvoljeno da privremeno obavlja svoje funkcije prije nego što je dobio egzekvaturu, datum te privremene dozvole određuje red prvenstva; taj redoslijed ostaje i nakon izdavanja egzekvature.
3. Red prvenstva između dva ili više šefova konzularnih ureda koji su
egzekvaturu ili privremenu dozvolu dobili istoga dana, određuje se prema datumu podnošenja njihovog patentnog pisma ili sličnog akta, ili prema datumu notifikacije državi primateljici, predviđene u stavku 3. članka 11.
4. Vršioci dužnosti šefa konzularnog ureda imaju rang poslije svih šefova konzularnih ureda. Između sebe oni imaju rang prema datumima preuzimanja dužnosti vršioca dužnosti šefa konzularnog ureda kako su navedeni u notifikacijama izvršenim na osnovi stavka 2. članka 15.
5. Počasni konzularni funkcioneri koji su šefovi konzularnih ureda imaju rang u svakom razredu poslije karijernih šefova konzularnih ureda, redoslijedom i prema pravilima utvrđenim u prethodnim stavcima.
6. Šefovi konzularnih ureda imaju prvenstvo pred konzularnim funkcionerima koji nemaju taj status.
Članak 17.
Vršenje diplomatskih radnji od strane konzularnih funkcionera
1. U državi, u kojoj država šiljateljica nema diplomatske misije i u kojoj je ne zastupa diplomatska misija neke treće države, konzularni funkcioner može, uz saglasnost države primateljice, biti određen da vrši diplomatske radnje, ne dirajući time u svoj konzularni status. Vršenje tih radnji ne daje konzularnom funkcioneru nikakvo pravo na diplomatske povlastice i imunitete.
2. Konzularni funkcioner može biti određen, nakon notifikacije državi primateljici, da predstavlja državu šiljateljicu kod bilo koje međuvladine organizacije. Kada djeluje u tom svojstvu, on ima pravo na sve povlastice i imunitete koje međunarodno običajno pravo ili međunarodni sporazumi priznaju predstavniku pri nekoj međuvladinoj organizaciji; međutim, u pogledu bilo koje konzularne funkcije koju vrši, on nema pravo na širi imunitet od sudbenosti od onoga što ga na osnovi ove Konvencije uživa svaki konzularni funkcioner.
Članak 18.
Imenovanje iste osobe od strane dviju ili više država za konzularnog funkcionera
Dvije ili više država mogu, uz saglasnost države primateljice, imenovati istu osobu za konzularnog funkcionera u toj državi.
Članak 19.
Imenovanje članova konzularnog osoblja
1. Uz rezervu odredaba članaka 20, 22, i 23, država šiljateljica imenuje članove konzularnog osoblja po svom izboru.
2. Država šiljateljica notificira državi primateljici dovoljno unaprijed prezime i ime, kategoriju i razred svih konzularnih funkcionera, osim šefa konzularnog ureda, kako bi se država primateljica mogla, ako to želi, koristiti pravima koja joj daje stavak 3. članka 23.
3. Država šiljateljica može, ako to zahtijevaju njezini zakoni i propisi, tražiti od države primateljice da izda egzekvaturu konzularnom funkcioneru koji nije šef konzularnog ureda.
4. Država primateljica može, ako to zahtijevaju njezini zakoni i propisi, izdati egzekvaturu konzularnom funkcioneru koji nije šef konzularnog ureda.
Članak 20.
Broj konzularnog osoblja
Ukoliko ne postoji izričiti sporazum o broju konzularnog osoblja, država primateljica može zahtijevati da se taj broj kreće u granicama koje ona smatra razumnim i normalnim uzimajući u obzir okolnosti i uslove u konzularnom području i potrebe konzularnog ureda o kome se radi.
Članak 21.
Prvenstvo između konzularnih funkcionera jednog konzularnog ureda
Diplomatska misija države šiljateljice, ili, ako takve misije nema u državi primateljici, šef konzularnog ureda, notificira ministarstvu vanjskih poslova države primateljice i1i organu što ga to ministarstvo odredi, red prvenstva između funkcionera konzularnog ureda, kao i sve promjene u redu prvenstva.
Članak 22.
Državljanstvo konzularnih funkcionera
1. Konzularni funkcioneri trebaju, u načelu, imati državljanstvo države šiljateljice.
2. Konzularni funkcioneri ne mogu biti državljani države primateljice, osim uz izričitu saglasnost te države, koja svoju saglasnost može u svako vrijeme povući.
3. Država primateljica može si pridržati isto pravo u pogledu državljana neke treće države, koji nisu ujedno državljani države šiljateljice.
Članak 23.
Osoba proglašena kao osoba “non grata”
1. Država primateljica može u svako vrijeme notificirati državi šiljateljici da je neki konzularni funkcioner persona non grata ili da bilo koji drugi član konzularnog osoblja nije prihvatljiv. Država šiljateljica će tada, zavisno od slučaja, dotičnu osobu opozvati, ili će okončati njezine funkcije u konzularnom uredu.
2. Ako država šiljateljica odbije izvršiti, ili u razumnom roku ne izvrši obveze prema stavku 1. ovoga članka, država primateljica može, zavisno od slučaja, povući egzekvaturu za dotičnu osobu ili je prestati smatrati članom konzularnog osoblja.
3. Osoba imenovana za člana nekog konzularnog ureda može biti proglašena kao neprihvatljiva prije nego što stigne na područje države primateljice, ili, ako se ona već tu nalazi, prije nego što preuzme funkcije u konzularnom uredu. U tom slučaju država šiljateljica treba opozvati imenovanje.
4. U slučajevima spomenutim u stavcima 1. i 3. ovoga članka, država primateljica nije dužna saopštiti državi šiljateljici razloge svoje odluke.
Članak 24.
Notifikacija državi primateljici o imenovanjima, dolascima i odlascima
1. Ministarstvu vanjskih poslova države primateljice i1i nekom drugom organu što ga to ministarstvo odredi treba notificirati:
a) imenovanje članova konzularnog ureda, njihov dolazak u konzularni ured poslije imenovanja, njihov konačni odlazak ili prestanak njihovih funkcija, kao i svaku drugu promjenu njihovog statusa u toku njihovog službovanja u konzularnom uredu;
b) dolazak i konačni odlazak osoba koje pripadaju porodici nekog člana konzularnog ureda i koje žive u njegovom domaćinstvu, te, kada je to slučaj, činjenicu da je neka osoba postala ili prestala biti članom porodice;
c) dolazak i konačni odlazak članova privatne posluge, te, kada je to slučaj, prestanak njihove službe u tom svojstvu;
d) zapošljavanje i otpuštanje osoba koje borave u državi primateljici u svojstvu članova konzularnog ureda ili u svojstvu privatne posluge a pravom na povlastice i imunitete.
2. Kada je to moguće, moraju se dolazak i konačni odlazak unaprijed notificirati.
Odsjek II. PRESTANAK KONZULARNIH FUNKCIJA
Članak 25.
Prestanak funkcija člana konzularnog ureda
Funkcije člana konzularnog ureda prestaju, između ostalog:
a) notifikacijom države šiljateljice državi primateljici da su njegove funkcije prestale;
b) povlačenjem egzekvature;
c) notifikacijom države primateljice državi šiljateljici da je država
primateljica prestala dotičnu osobu smatrati članom konzularnog osoblja.
Članak 26.
Odlazak s područja države primateljice
Država primateljica je dužna, čak i u slučaju oružanog sukoba, odobriti članovima konzularnog ureda i privatne posluge koji nisu državljani države primateljice, kao i članovima njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu, bez obzira na njihovo državljanstvo, potrebno vrijeme i olakšice koje su im potrebne kako bi pripremili svoj odlazak i napustili njezino područje u najkraćem mogućem roku nakon prestanka njihovih funkcija. Država primateljica je naročito dužna tim osobama, u slučaju potrebe, staviti na raspolaganje potrebna prijevozna sredstva za njih same i za njihovu imovinu, osim za imovinu stečenu u državi primateljici, a čiji je izvoz zabranjen u vrijeme odlaska.
Članak 27.
Zaštita konzularnih prostorija i arhiva i interesa države šiljateljice u
izuzetnim okolnostima
1. U slučaju prekida konzularnih odnosa između dviju država:
a) država primateljica je dužna, čak i u slučaju oružanog sukoba, poštovati i štititi konzularne prostorije, kao i imovinu konzularnog ureda i konzularni arhiv;
b) država šiljateljica može povjeriti na čuvanje konzularne prostorije, zajedno s imovinom koja se u njima nalazi, kao i konzularni arhiv, nekoj trećoj državi, prihvatljivoj za državu primateljicu;
c) država primateljica može povjeriti zaštitu svojih interesa i interesa svojih državljana nekoj trećoj državi, prihvatljivoj za državu primateljicu.
2. U slučaju privremenog ili trajnog zatvaranja konzularnog ureda primjenjivat će se odredbe tačke a), stavka 1. ovoga članka. Povrh toga,
a) ako država šiljateljica, iako bez diplomatskog predstavništva u državi primateljici, ima neki drugi konzularni ured na području te države, tom konzularnom uredu može se povjeriti čuvanje prostorija zatvorenog konzularnog ureda, imovine koja se u njemu nalazi i konzularnog arhiva, kao i, uz saglasnost države primateljice, obavljanje konzularnih funkcija na području tog konzularnog ureda; ili
b) ako država šiljateljica nema ni diplomatske misije, niti drugih konzularnih ureda u državi primateljici, primjenjivat će se odredbe točaka b) i c), stavka 1. ovoga članka.
GLAVA II. OLAKŠICE, POVLASTICE I IMUNTETI KONZULARNOG UREDA, KARIJERNIH KONZULARNIH FUNKCIONERA I DRUGIH ČLANOVA KONZULARNOG UREDA
Odsjek I. OLAKŠICE, POVLASTICE I IMUNITETI KOJI SE ODNOSE NA KONZULARNI URED
Članak 28.
Olakšice koje se daju konzularnom uredu radi obavljanja njegove djelatnosti
Država primateljica pruža konzularnom uredu sve olakšice radi obavljanja njegovih funkcija.
Članak 29.
Isticanje državne zastave i grba
1. Država šiljateljica ima pravo isticati svoju državnu zastavu i svoj grb u državi primateljici u skladu s odredbama ovoga članka.
2. Državna zastava države šiljateljice može se istaći i državni grb stavljati na zgradu konzularnog ureda i na ulazna vrata, kao i na rezidenciju šefa konzularnog ureda i na njegova prijevozna sredstva kada se ova upotrebljavaju za službene potrebe.
3. U vršenju prava priznatog ovim člankom vodit će se računa o zakonima, propisima i praksi države primateljice.
Članak 30.
Smještaj
1. Država primateljica dužna je državi šiljateljici bilo omogućiti da na njezinom području, u skladu s njezinim zakonima i propisima, stekne potrebne prostorije za konzularni ured, bilo pomoći joj da pribavi prostorije na neki drugi način.
2. Ona je također dužna da, u slučaju potrebe, pomogne konzularnom uredu da osigura odgovarajući smještaj za svoje članove.
Članak 31.
Nepovredivost konzularnih prostorija
1. Konzularne prostorije su nepovredive u mjeri predviđenoj ovim člankom.
2. Organi države primateljice ne mogu ući u onaj dio konzularnih prostorija kojim se konzularni ured isključivo koristi za potrebe svoga rada, osim uz pristanak šefa konzularnog ureda, osobe koju on odredi, ili šefa diplomatske misije države šiljateljice. Međutim, u slučaju požara ili druge nesreće koja zahtijeva hitne mjere, pristanak konzularnog ureda može se pretpostaviti.
3. Uz rezervu odredaba stavka 2. ovoga članka, država primateljica posebno je obvezana na poduzimanje svih potrebnih mjera kako bi spriječila da konzularne prostorije budu nasilno zaposjednute ili oštećene, te narušen mir ili povrijeđeno dostojanstvo konzularnog ureda.
4. Konzularne prostorije, namještaj u njima i imovina konzularnog ureda, kao i njegova prijevozna sredstva, ne mogu biti predmetom nikakve rekvizicije za svrhe narodne obrane ili javnog interesa. U slučaju da je za te svrhe potrebna eksproprijacija, poduzet će se sve potrebne mjere kako bi se izbjeglo ometanje obavljanja konzularnih funkcija, a državi šiljateljici će se isplatiti brza, odgovarajuća i efektivna odšteta.
Članak 32.
Fiskalno izuzeće konzularnih prostorija
1. Konzularne prostorije i rezidencija karijernog šefa konzularnog ureda, čiji je vlasnik ili najmoprimac država šiljateljica ili osoba koja djeluje u ime te države, izuzeti su od svih državnih, pokrajinskih ili opštinskih poreza i taksa, osim ukoliko se radi o taksama koje se ubiru kao naknada za posebne usluge.
2. Fiskalno izuzeće predviđeno u stavku 1. ovoga članka ne primjenjuje se na one poreze i takse koji, prema zakonodavstvu države primateljice, padaju na teret osobe koja je u ugovornom odnosu s državom šiljateljicom ili s osobom koja djeluje u ime države šiljateljice.
Članak 33.
Nepovredivost konzularnog arhiva i dokumenata
Konzularni arhiv i dokumenti nepovredivi su u svako vrijeme i ma gdje se nalazili.
Članak 34.
Sloboda kretanja
Uz rezervu svojih zakona i propisa o zonama u koje je prilaz zabranjen ili ograničen radi državne sigurnosti, država primateljica osigurava svim članovima konzularnog ureda slobodu putovanja i kretanja na svom području.
Članak 35.
Sloboda komuniciranja
1. Država primateljica dopušta i štiti slobodu komuniciranja konzularnog ureda za sve službene svrhe. U komuniciranju s vladom, s diplomatskim misijama i drugim konzularnim uredima države šiljateljice, bilo gdje se oni nalazili, konzularni ured može upotrebljavati sva pogodna sredstva, uključujući diplomatske ili konzularne kurire, diplomatsku ili konzularnu valizu i kodirane ili šifrirane poruke. Međutim, konzularni ured može uspostaviti i upotrebljavati radio odašiljač samo uz pristanak države primateljice.
2. Službeno dopisivanje konzularnog ureda je nepovredivo. Izraz “službeno dopisivanje” označuje svako dopisivanje koje se tiče konzularnog ureda i njegovih funkcija.
3. Konzularna valiza ne smije se ni otvoriti, niti zadržati. Međutim, ako nadležni organi države primateljice imaju ozbiljne razloge vjerovati da valiza sadrži druge predmete osim dopisivanja, dokumenata i predmeta o kojima je riječ u stavku 4. ovoga članka, oni mogu tražiti da valizu u njihovom prisustvu otvori ovlašteni predstavnik države šiljateljice. Ako organi spomenute države šiljateljice odbiju taj zahtjev, valiza se ima vratiti u mjesto odakle je upućena.
4. Vreće koje čine konzularnu valizu moraju nositi vidljive vanjske znakove svoga svojstva i mogu sadržavati samo službeno dopisivanje i dokumente, ili predmete namijenjene isključivo službenoj upotrebi.
5. Konzularni kurir mora biti snabdjeven službenim dokumentom kojim se potvrđuje njegovo svojstvo i označava broj vreća koje čine konzularnu valizu. On ne može biti, osim ako država primateljica na to pristane, državljanin države primateljice, niti može – osim ako je državljanin države šiljateljice – u državi primateljici imati stalno boravište. Država primateljica štiti konzularnog kurira u vršenju njegovih dužnosti. On uživa osobnu nepovredivost i ne može biti podvrgnut nikakvoj vrsti uhićenja ili pritvaranja.
6. Država šiljateljica, njezine diplomateke misije i njezini konzularni uredi mogu odrediti konzularne kurire ad hoc. U tom slučaju, također se primjenjuju odredbe stavka 5. ovoga članka, uz rezervu da se imuniteti koji se tu spominju prestanu primjenjivati čim kurir preda primaocu konzularnu valizu koja mu je povjerena.
7. Konzularna valiza može se povjeriti zapovjedniku broda ili trgovačkog aviona koji treba sletjeti u dopuštenu luku ulaska. Taj zapovjednik mora biti snabdjeven službenim dokumentom u kome je označen broj vreća koje čine konzularnu valizu, ali se on ne smatra konzularnim kurirom. Prema sporazumu s nadležnim lokalnim organima, konzularni ured može poslati nekog od svojih članova da izravno i slobodno preuzme valizu iz ruku zapovjednika broda ili aviona.
Članak 36.
Komuniciranje s državljanima države šiljateljice
1. U cilju da se olakša obavljanje konzularnih funkcija u odnosu na državljane države šiljateljice:
a) konzularni funkcioneri moraju imati slobodu komunicirati s državljanima države šiljateljice i do njih dolaziti. Državljani države šiljateljice moraju imati slobodu komunicirati s konzularnim funkcionerima i do njih dolaziti;
b) ako dotični to zatraži, nadležni organ države primateljice obavijestit će, bez odlaganja, konzularni ured države šiljateljice u slučaju da je na njegovom konzularnom području neki državljanin te države šiljateljice uhićen, zatvoren, stavljen u pritvor, ili zadržan na bilo koji drugi način. Isto tako će ti nadležni organi bez odlaganja dostaviti konzularnom uredu svako saopštenje koje mu je uputila uhićena, zatvorena, pritvorena ili na drugi način zadržana osoba. Ti organi moraju bez odlaganja obavijestiti odnosnu osobu o njezinim pravima na osnovi ove tačke;
c) konzularni funkcioneri imaju pravo posjetiti državljanina države šiljateljice koji je zatvoren, pritvoren, ili na drugi način zadržan, s njim razgovarati i dopisivati se, te poduzeti potrebno kako bi on bio pravno zastupan. Isto tako, oni imaju pravo posjetiti državljanina države primateljice koji je, u izvršenju presude, zatvoren ili zadržan na njihovom konzularnom području. Konzularni se funkcioneri, međutim, moraju uzdržati od posredovanja u korist državljanina koji je zatvoren, stavljen u pritvor ili zadržan na koji drugi način, ako se on tome izričito protivi.
2. Prava predviđena u stavku 1. ovoga članka trebaju se vršiti u granicama zakona i propisa države primateljice, uz rezervu da ti zakoni i propisi moraju dopustiti potpuno ostvarenje ciljeva radi kojih su ta prava ovim člankom dana.
Članak 37.
Obavještenje u slučaju smrti, tutele ili kuratele, brodoloma i avionskih nesreća
Ako nadležni organi države primateljice posjeduju odgovarajuća obavještenja, oni su dužni:
a) da u slučaju smrti državljanina države šiljateljice odmah obavijeste konzularni ured na čijem se području smrtni slučaj dogodio;
b) da bez odlaganja obavijeste nadležni konzularni ured o svim slučajevima u kojima bi trebalo postaviti tutora ili kuratora za maloljetnog ili poslovno nesposobnog državljanina države šiljateljice. To obavještenje, međutim, ne dira u primjenu zakona i propisa države primateljice u pogledu imenovanja tutora ili kuratora;
c) da bez odlaganja obavijeste konzularni ured, najbliži mjestu nesreće, u
slučaju kada pomorski ili riječni brod pripadnosti države šiljateljice
pretrpi brodolom ili se nasuče u teritorijalnom moru ili u unutrašnjim vodama države primateljice, ili kada avion registriran u državi šiljateljici pretrpi nesreću na području države primateljice.
Članak 38.
Komuniciranje s organima države primateljice
U vršenju svojih funkcija konzularni funkcioneri mogu se obraćati:
a) nadležnim lokalnim organima svoga konzularnog područja;
b) nadležnim centralnim organima države primateljice, ako i ukoliko to dopuštaju zakoni, propisi i praksa države primateljice ili odnosni međunarodni sporazumi.
Članak 39.
Konzularne pristojbe i takse
1. Konzularni ured može naplaćivati na području države primateljice pristojbe i takse, koje za konzularne akte predviđaju zakoni i propisi države šiljateljice.
2. Iznosi ubranih pristojbi i taksa predviđenih u stavku 1. ovoga članka, i potvrde koje se za njih izdaju, izuzeti su od svih poreza i taksa u državi primateljici.
Odsjek II. OLAKŠICE, POVLASTICE I IMUNITETI KOJI SE ODNOSE NA KARIJERNE KONZULARNE FUNKCIONERE I DRUGE ČLANOVE KONZULARNOG UREDA
Članak 40.
Zaštita konzularnih funkcionera
Država primateljica će prema konzularnim funkcionerima postupati s dužnim poštovanjem i poduzet će sve odgovarajuće mjere radi sprečavanja svakog napada na njihovu osobu, slobodu i dostojanstvo.
Članak 41.
Osobna nepovredivost konzularnih funkcionera
1. Konzularni funkcioneri ne mogu se uhititi ili pritvoriti, osim u slučaju teškog kaznenog djela i to samo u provođenju odluke nadležne sudske vlasti.
2. Osim u slučaju predviđenom u stavku 1. ovoga članka, konzularni funkcioneri ne mogu biti zatvoreni niti podvrgnuti bilo kojem drugom obliku ograničenja osobne slobode, izuzev u izvršenju pravomoćne sudske odluke.
3. Ako se pokrene kazneni postupak protiv konzularnog funkcionera, on se mora pojaviti pred nadležnim organima. Međutim, postupak se mora voditi s dužnim poštovanjem prema konzularnom funkcioneru radi njegovog službenog položaja, i, osim u slučaju predviđenom u stavku 1. ovoga članka, na način kako bi se što je moguće manje ometalo obavljanje konzularnih funkcija. Ako je, u okolnostima spomenutim u stavku 1. ovoga članka, nastala potreba da se konzularnog funkcionera pritvori, postupak protiv njega mora se pokrenuti u najkraćem roku.
Članak 42.
Notifikacija u slučaju uhićenja, pritvaranja ili gonjenja
U slučaju uhićenja ili pritvaranja člana konzularnog osoblja ili pokretanja kaznenog postupka protiv njega država primateljica je dužna to odmah notificirati šefu konzularnog ureda. Ako je ovaj i sam pogođen nekom od tih mjera, država primateljica treba uputiti notifikaciju diplomatskim putem državi šiljateljici.
Članak 43.
Imunitet od sudbenosti
1. Konzularni funkcioneri i konzularni službenici ne podliježe nadležnosti sudskih i upravnih organa države primateljice za djela izvršena u obavljanju konzularnih funkcija.
2. Međutim, odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se u slučaju građanske tužbe:
a) pokrenute na osnovu ugovora što ga je neki konzularni funkcioner ili konzularni službenik zaključio, ali ne izričito ili prešutno kao punomoćnik države šiljateljice; ili
b) podnijete po trećoj osobi za naknadu štete nastale prometnom nesrećom koju je u državi primateljici prouzročilo neko vozilo, brod ili avion.
Članak 44.
Obveza svjedočenja
1. Članovi konzularnog ureda mogu biti pozvani da svjedoče u sudskom i upravnom postupku. Konzularni službenici i članovi poslužnog osoblja ne smiju odbiti svjedočenje, osim u slučajevima spomenutim u stavku 3. ovoga članka. Ako konzularni funkcioner odbije svjedočiti, ne može se protiv njega primijeniti nikakva prisilna mjera ili neka druga sankcija.
2. Organ koji poziva na svjedočenje mora izbjegavati ometanje konzularnog funkcionera u obavljanju njegovih funkcija. Organ može, kad god je to moguće, primiti svjedočenje konzularnog funkcionera u njegovom stanu ili konzularnom uredu, ili prihvatiti njegovu pisanu izjavu.
3. Članovi konzularnog ureda nisu dužni svjedočiti o činjenicama koje se odnose na obavljanje njihovih funkcija, niti pokazati službeno dopisivanje i dokumente koji se na to odnose. Oni isto tako imaju pravo odbiti svjedočenje kao vještaci o zakonodavstvu države šiljateljice.
Članak 45.
Odricanje od povlastica i imuniteta
1. Država šiljateljica se u pogledu nekog člana konzularnog ureda može odreći povlastica i imuniteta predviđenih u člancima 41, 43. i 44.
2. Odricanje mora uvijek biti izričito, uz rezervu odredaba stavka 3. ovoga članka, i mora biti pismeno priopšteno državi primateljici.
3. Ukoliko konzularni funkcioner ili konzularni službenik pokrene postupak o nekom pitanju u kome bi on uživao sudski imunitet prema članku 43, on se više ne može pozivati na imunitet od sudbenosti u pogledu bilo kakvog protuzahtjeva izravno vezanog uz glavni zahtjev.
4. Odricanje od imuniteta u pogledu nekog građanskog ili upravnog postupka ne uključuje odricanje od imuniteta u pogledu mjera izvršenja presude, za što je potrebno posebno odricanje.
Članak 46.
Izuzeće od obveze prijavljivanja stranaca i dobijanja dozvole boravka
1. Konzularni funkcioneri i konzularni službenici, kao i članovi njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu, izuzeti su od svih obveza predviđenih zakonima i propisima države primateljice u pogledu prijavljivanja stranaca i dobijanja dozvole boravka.
2. Međutim, odredbe stavka 1. ovoga članka ne primjenjuju se ni na konzularnog službenika koji nije stalni službenik države šiljateljice ili koji obavlja neku privatnu djelatnost lukrativnog karaktera u državi primateljici, niti na člana njegove porodice.
Članak 47.
Izuzeće od dozvole za rad
1. Članovi konzularnog ureda izuzeti su, u vezi službe koju vrše za državu šiljateljicu, od obveza koje zakoni i propisi države primateljice o zapošljavanju strane radne snage predviđaju u vezi s dozvolom rada.
2. Članovi privatne posluge konzularnih funkcionera i konzularnih službenika, ako ne obavljaju nikakve druge poslove lukrativnog karaktera u državi primateljici, izuzeti su od obveza iz stavka 1. ovoga članka.
Članak 48.
Izuzeće od odredaba o socijalnom osiguranju
1. Uz rezervu odredaba stavka 3. ovoga članka, članovi konzularnog ureda i članovi njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu izuzeti su, u vezi službe koju vrše za državu šiljateljicu, od odredaba o socijalnom osiguranju koje su na snazi u državi primateljici.
2. Izuzeće predviđeno u stavku 1. ovoga članka primjenjuje se, također, na privatnu poslugu koja je isključivo u službi članova konzularnog ureda, pod uslovom:
a) da se ne radi o državljanina države primateljice ili osobama koje imaju
stalno boravište u toj državi; i
b) da se na njih primjenjuju odredbe o socijalnom osiguranju koje su na snazi u državi šiljateljici ili u nekoj trećoj državi.
3. Članovi konzularnog ureda, u čijoj su službi osobe na koje se ne primjenjuje izuzeće predviđeno u stavku 2. ovoga članka, dužni su poštovati obveze što ih poslodavcu nameću odredbe države primateljice o socijalnom osiguranju.
4. Izuzeće predviđeno u stavcima 1. i 2. ovoga članka ne isključuje dobrovoljno sudjelovanje u režimu socijalnog osiguranja države primateljice, ukoliko ta država takvo sudjelovanje dopušta.
Članak 49.
Fiskalno izuzeće
1. Konzularni funkcioneri i konzularni službenici, kao i članovi njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu, izuzeti su od svih poreza i taksa, osobnih ili stvarnih, državnih, pokrajinskih ili opštinskih, osim:
a) posrednih poreza koji su po svojoj prirodi obično sadržani u cijeni robe ili usluga;
b) poreza i taksa na privatne nekretnine koje se nalaze na području države
primateljice, uz rezervu odredaba članka 32;
c) nasljednih i prijenosnih taksa koje ubire država primateljica, uz rezervu odredaba tačke b) članka 51;
d) poreza i taksa na privatne prihode uključujući i prihode od kapitala, koji potiču iz države primateljice, i poreza na kapital uložen u trgovačka ili financijska poduzeća u državi primateljici;
e) poreza i taksa na posebne usluge;
f) taksa na registraciju, sudskih ili bilježničkih pristojbi, taksa na hipoteku i biljega, uz rezervu odredaba članka 32.
2. Članovi poslužnog osoblja izuzeti su od poreza i taksa na zarade koje primaju za svoje usluge.
3. Članovi konzularnog ureda koji zapošljavaju osobe čije plaće i nadnice nisu izuzete od poreza na prihod u državi primateljici, moraju poštovati obveze što ih zakoni i propisi te države nameću poslodavcima u pogledu ubiranja poreza na prihod.
Članak 50.
Izuzeće od carina i carinskog pregleda
1. Država primateljica će, u skladu sa zakonima i propisima koje može donijeti, dopustiti unošenje i izuzeti od svih carina, taksa i drugih srodnih podavanja, osim troškova uskladištenja, prijevoza i troškova za slične usluge:
a) predmete namijenjene službenoj upotrebi konzularnog ureda;
b) predmete namijenjene osobnoj upotrebi konzularnog funkcionera ili članova njegove porodice koji žive u njegovom domaćinstvu, uključujući i predmete namijenjene njegovom smještaju. Potrošni predmeti ne smiju prelaziti količine potrebne za njihovu neposrednu upotrebu od strane odnosnih osoba.
2. Konzularni službenici uživaju povlastice i izuzeća predviđena u stavku 1. ovoga članka u pogledu predmeta uvezenih prilikom svog prvog doseljenja.
3. Osobna prtljaga, koja prati konzularne funkcionere ili članove njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu, izuzeta je od pregleda. Ona može biti pregledana samo u slučaju ukoliko postoje ozbiljni razlozi za pretpostavku da ista sadrži predmete koji nisu navedeni u tački b) stavka 1. ovoga članka, ili predmet čiji su izvoz ili uvoz zabranjeni zakonima i propisima države primateljice ili podvrgnuti njezinim zakonima i propisima o karanteni. U takvom slučaju pregled treba izvršiti samo u prisustvu dotičnog konzularnog funkcionera ili člana njegove porodice.
Članak 51.
Nasljeđivanje člana konzularnog ureda ili člana njegove porodice
U slučaju smrti člana konzularnog ureda ili člana njegove porodice koji je živio u njegovom domaćinstvu, država primateljica je dužna:
a) dopustiti izvoz pokretne imovine pokojnika, osim one koja je stečena u državi primateljici i koju je u času njegove smrti bilo zabranjeno izvoziti;
b) ne naplaćivati državne, pokrajinske ili opštinske nasljedne i prijenosne takes na pokretnu imovinu koja se nalazi u državi primateljici samo zato što se pokojnik nalazio u toj državi kao član konzularnog ureda ili član porodice nekog člana konzularnog ureda.
Članak 52.
Izuzeće od osobnih podavanja
Država primateljica izuzima članove konzularnog ureda i članove njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu od svih osobnih podavanja, od javne službe bilo koje vrste i od vojnih tereta, kao što su rekvizicije, kontribucije i ukonačenje vojske.
Članak 53.
Početak i kraj konzularnih povlastica i imuniteta
1. Svaki član konzularnog ureda ima pravo na povlastice i imunitete predviđene ovom Konvencijom od časa kada ude na područje države primateljice radi stupanja na dužnost ili, ako se već nalazi na tom području, od časa kada preuzme dužnost u konzularnom uredu.
2. Članovi porodice člana konzularnog ureda koji žive u njegovom domaćinstvu, kao i članovi njegove privatne posluge, uživaju povlastice i imunitete predviđene ovom Konvencijom počevši od kasnijeg do slijedećih datuma: dana od kada taj član konzularnog ureda uživa povlastice i imunitete shodno stavku 1. ovoga članka od dana njihovog ulaska na područje države primateljice, ili dana kada su postali članovi te porodice ili te privatne posluge.
3. Kada funkcije nekog člana konzularnog ureda prestanu, prestaju i njegovi povlastice i imuniteti, kao i povlastice i imuniteti članova njegove porodice koji žive u njegovom domaćinstvu ili članova njegove privatne posluge, i to, u pravilu, ranijeg između slijedeća dva datuma: u času kada odnosna osoba napusti područje države primateljice, ili u času isteka razumnog roka koji je u tu svrhu odobren; no do toga časa povlastice i imuniteti vrijede čak i u slučaju oružanog sukoba. Povlastice i imuniteti osoba spomenutih u stavku 2. ovoga članka prestaju u času kada one prestanu živjeti u domaćinstvu nekog člana konzularnog ureda ili kada prestane njihova služba kod nekog člana konzularnog ureda; međutim, ako takve osobe namjeravaju napustiti državu primateljicu u razumnom roku, njihove povlastice i imuniteti vrijede do časa njihova odlaska.
4. Međutim, imunitet od sudbenosti vrijedi i dalje, bez vremenskog ograničenja, u pogledu djela što ih je neki konzularni funkcioner ili konzularni službenik vršio u obavljanju svojih funkcija.
5. U slučaju smrti nekog člana konzularnog ureda, članovi njegove porodice koji žive u njegovom domaćinstvu i dalje uživaju povlastice i imunitete koji im pripadaju, do ranijeg od slijedećih datuma: dana kada napuste područje države primateljice ili dana kada istekne razumni rok koji im je u tu svrhu odobren.
Članak 54.
Obveze trećih država
1. Ako konzularni funkcioner prolazi područjem ili se nalazi na području neke treće države koja mu je izdala vizu, ako je ta bila potrebna, na putu da preuzme ili da se vrati na svoju dužnost, ili da se vrati u državu šiljateljicu, treća država priznat će mu sve imunitete predviđene u ostalim člancima ove Konvencije, koji mogu biti potrebni da bi mu omogućili prolazak ili povratak. Isto će se primjeniti na članove njegove porodice koji žive u njegovom domaćinstvu i koji uživaju povlastice i imunitete te prate konzularnog funkcionera, putuju odvojeno da bi mu se priključili, ili da bi se vratili u državu šiljateljicu.
2. U uslovima sličnim onima koji su navedeni u stavku 1. ovoga članka, treće države ne smiju ometati prelazak preko svoga područja drugim članovima konzularnog ureda i1i članovima njihovih porodica koji žive u njihovom domaćinstvu.
3. Treće države priznaju službenom dopisivanju i drugim službenim obavijestima koje prelaze preko njihovog područja, uključujući kodirane i šifrirane poruke, istu slobodu i zaštitu koju je država primateljica dužna pružiti na osnovi ove Konvencije. One priznaju konzularnim kuririma kojima je izdata viza, ako je ta bila potrebna, i konzularnim valizama u prolasku, istu nepovredivost i zaštitu koju im je država primateljica dužna priznati na osnovi ove Konvencije.
4. Obveze trećih država iz stavaka l, 2, i 3. ovoga članka primjenjuju se, također, na osobe spomenute u tim stavcima, te na službena priopštenja i na konzularne valize kada se nalaze na području treće države uslijed više sile.
Članak 55.
Poštovanje zakona i propisa države primateljice
1. Bez štete po svoje povlastice i imunitete, sve osobe koje te povlastice i imunitete uživaju dužne su poštovati zakone i propise države primateljice. One su, također, dužne uzdržavati se od miješanja u unutrašnje poslove te države.
2. Prostorijama konzularnog ureda ne smije se koristiti na bilo koji način nespojiv s obavljanjem konzularnih funkcija.
3. Odredbe stavka 2. ovoga članka ne isključuju mogućnost da se u jednom dijelu zgrade, u kojoj se nalaze prostorije konzularnog ureda, smjeste uredi drugih ustanova ili agencija, pod uslovom da su takve prostorije odvojene od onih prostorija kojima se koristi konzularni ured. U tom slučaju, spomenuti uredi se ne smatraju, u smislu ove Konvencije, dijelom konzularnih prostorija.
Članak 56.
Osiguranje odgovornosti za štetu nanesenu trećima
Članovi konzularnog ureda dužni su ispunjavati sve obveze koje predviđaju zakoni i propisi države primateljice o osiguranju odgovornosti za štetu nanesenu trećima u pogledu upotrebe vozila, brodova ili aviona.
Članak 57.
Posebne odredbe o privatnom zanimanju lukrativnog karaktera
1. Karijerni konzularni funkcioneri ne smiju u državi primateljici obavljati nikakvu profesionalnu i1i trgovačku djelatnost u svrhu stjecanja osobne zarade.
2. Povlastice i imuniteti predviđeni ovom glavom ne priznaju se:
a) konzularnim službenicima i članovima poslužnog osoblja koji u državi primateljici obavljaju neko privatno zanimanje lukrativnog karaktera;
b) članovima porodice neke osobe spomenute u tački a) ovoga stavka i članovima njegove privatne posluge;
c) članovima porodice nekog člana konzularnog ureda koji i sami u državi primateljici obavljaju privatno zanimanje lukrativnog karaktera.
GLAVA III. REŽIM KOJI SE PRIMJENJUJE NA POČASNE KONZULARNE FUNKCIONERE I NA KONZULARNE UREDE KOJIMA ONI UPRAVLJAJU
Članak 58.
Opšte odredbe o olakšicama, povlasticama i imunitetima
1. Članci 28, 29, 30, 34, 35, 36, 37, 38. i 39, stavak 3. članka 54. i stavci 2. i 3. članka 55. primjenjuju se i na konzularne urede kojima upravlja počasni konzularni funkcioner. Osim toga, olakšice, povlastice i imuniteti tih konzularnih ureda uređeni su člancima 59, 60, 61. i 62.
2. Članci 42. i 43, stavak 3. članka 44, članci 45. i 53. i stavak 1. članka 55. primjenjuju se na počasne konzularne funkcionere. Osim toga, olakšice, povlastice i imuniteti tih konzularnih funkcionera uređeni su člancima 63, 64, 65, 66. i 67.
3. Povlastice i imuniteti predviđeni ovom Konvencijom ne priznaju se članovima porodice počasnog konzularnog funkcionera ili konzularnog službenika zaposlenog u konzularnom vredu kojim upravlja počasni konzularni funkcioner.
4. Razmjena konzularnih valiza između dva konzularna ureda u različitim državama, kojima upravljaju počasni konzularni funkcioneri, nije dopuštena bez pristanka dviju odnosnih država primateljica.
Članak 59.
Zaštita konzularnih prostorija
Država primateljica poduzima potrebne mjere kako bi zaštitila konzularne prostorije konzularnog ureda kojim upravlja počasni konzularni funkcioner i kako bi spriječila da one budu nasilno zaposjednute ili oštećene, te narušen mir ili povrijeđeno dostojanstvo konzularnog ureda.
Članak 60.
Fiskalno izuzeće konzularnih prostorija
1. Konzularne prostorije konzularnog ureda kojim upravlja počasni konzularni funkcioner, čiji je vlasnik ili najmoprimac država šiljateljica, izuzete su od svih državnih, pokrajinskih ili opštinskih poreza i taksa, osim ukoliko se radi o taksama koje se ubiru kao naknada za posebne usluge.
2. Fiskalno izuzeće predviđeno u stavku l. ovoga članka ne primjenjuje se na one poreze i takse koji, prema zakonima i propisima države primateljice, padaju na teret osobe koja je u ugovornom odnosu e državom šiljateljicom.
Članak 61.
Nepovredivost konzularnog arhiva i dokumenata
Konzularni arhiv i dokumenti konzularnog ureda kojima upravlja počasni konzularni funkcioneri nepovredivi su u svako vrijeme i ma gdje se nalazili, pod uslovom da su odvojeni od ostalih spisa i, naročito, od privatnog dopisivanja šefa konzularnog ureda i svake osobe koja s njim radi, kao i od imovine, knjiga ili dokumenata koji se odnose na njihovo zanimanje ili privrednu djelatnost.
Članak 62.
Izuzeće od carina
Država primateljica će, u skladu sa zakonima i propisima koje može donijeti, dopustiti unošenje i izuzeti od svih carina, taksa i drugih srodnih podavanja, osim troškova uskladištenja, prijevoza i troškova za slične usluge, sljedeće predmete, pod uslovom da su oni namijenjeni isključivo za službenu upotrebu konzularnog ureda kojim upravlja počasni konzularni funkcioner: grbove, zastave, natpise, pečate i štambilje, knjige, službene štampane stvari, uredski namještaj, uredski materijal i pribor i slične predmete, koje konzularnom uredu dostavlja država šiljateljica ili koji mu se dostavljaju na njezin zahtjev.
Članak 63.
Kazneni postupak
Ako se pokrene kazneni postupak protiv počasnog konzularnog funkcionera, on se mora pojaviti pred nadležnim organima. Međutim, postupak se mora voditi s dužnim poštovanjem prema počasnom konzularnom funkcioneru radi njegovog službenog položaja, i, osim ako je on uhićen ili pritvoren, na način kako bi se što je moguće manje ometalo obavljanje konzularnih funkcija. Ako je nastala potreba da se počasnog konzularnog funkcionera pritvori, postupak protiv njega mora se pokrenuti u najkraćem roku.
Članak 64.
Zaštita počasnih konzularnih funkcionera
Država primateljica je dužna da počasnom konzularnom funkcioneru pruži zaštitu koja može biti potrebna zbog njegovog službenog položaja.
Članak 65.
Izuzeće od obveza prijavljivanja stranaca i dobijanja dozvole boravka
Počasni konzularni funkcioneri, osim onih koji u državi primateljici za svoj račun obavljaju neku profesionalnu ili trgovačku djelatnost, izuzeti su od svih obveza predviđenih zakonima i propisima države primateljice u pogledu prijavljivanja stranaca i dobijanja dozvole boravka.
Članak 66.
Fiskalno izuzeće
Počasni konzularni funkcioner izuzet je od svih poreza i taksa na naknade i plaću koje prima od države šiljateljice za obavljanje konzularnih funkcija.
Članak 67.
Izuzeće od osobnih podavanja
Država primateljica izuzima počasne konzularne funkcionere od svih osobnih podavanja, od javne službe bilo koje vrste i od vojnih tereta, kao što su rekvizicije, kontribucije i ukonačenje vojske.
Članak 68.
Fakultativni karakter institucije počasnih konzularnih funkcionera
Svaka država je slobodna da odluči da li će imenovati ili primati počasne konzularne funkcionere.
GLAVA IV. OPŠTE ODREDBE
Članak 69.
Konzularni agenti koji nisu šefovi konzularnih ureda
1. Svaka država slobodno odlučuje da li će otvarati ili prihvatiti konzularne agencije pod upravom konzularnih agenata koje država šiljateljica nije odredila za šefove konzularnog ureda.
2. Uslovi pod kojima konzularne agencije u smislu stavka 1. ovoga članka mogu obavljati svoju djelatnost, kao i povlastice i imunitete koje mogu uživati konzularni agenti koji njima upravljanju, utvrđuju sporazumno država šiljateljica i država primateljica.
Članak 70.
Obavljanje konzularnih funkcija od strane diplomatske misije
1. Odredbe ove Konvencije primjenjuju se, također, ukoliko njezin kontekst to dopušta, na obavljanje konzularnih funkcija od strane neke diplomatske misije.
2. Imena članova diplomatske misije koji su dodijeljeni konzularnoj sekciji ili koji su na drugi način određeni da obavljaju konzularne funkcije misije, notificirat će se ministarstvu vanjskih poslova države primateljice ili nekom drugom organu što ga ministarstvo odredi.
3. U obavljanju konzularnih funkcija diplomatska misija se može obraćati:
a) lokalnim organima konzularnog područja;
b) centralnim organima države primateljice, ako to dopuštaju zakoni, propisi i praksa države primateljice ili relevantni međunarodni sporazumi.
4. Povlastice i imuniteti članova diplomatske misije, spomenuti u stavku 2. ovoga članka, ostaju i nadalje uređeni pravilima međunarodnog prava koja se odnose na diplomatske odnose.
Članak 71.
Državljani države primateljice ili osobe koje imaju stalno boravište u toj
državi
1. Ukoliko država primateljica nije odobrila dodatne olakšice, povlastice i imunitete, konzularni funkcioneri koji su državljani države primateljice, ili u njoj imaju svoje stalno boravište, uživaju samo imunitete od sudbenosti i osobnu nepovredivost, i to samo za službene radnje izvršene u obavljanju svojih funkcija, kao i povlasticu predviđenu u stavku 3. članka 44. U pogledu tih funkcionera; država primateljica je isto tako vezana obvezom predviđenom u članku 42. Ako je kazneni postupak pokrenut protiv takvog konzularnog funkcionera, taj se postupak mora voditi, osim ako je osoba o kojoj se radi uhićena ili pritvorena, na način kako bi se što je moguće manje ometalo obavljanje konzularnih funkcija.
2. Ostali članovi konzularnog ureda koji su državljani države primateljice ili u njoj imaju stalno boravište, članovi njihovih porodica i članovi porodica konzularnih funkcionera o kojima je riječ u stavku 1. ovoga članka, uživaju olakšice, povlastice i imunitete samo u onoj mjeri u kojoj ih odobri država primateljica. Članovi porodice člana konzularnog ureda i članovi private posluge, koji su i sami državljani države primateljice ili koji u njoj imaju svoje stalno boravište, također uživaju olakšice, povlastice i imunitete samo u onoj mjeri u kojoj ih odobri država primateljica. Međutim, država primateljica mora vršiti svoju sudbenost nad tih osobama tako, da neopravdano ne priječi obavljanje funkcija konzularnog ureda.
Članak 72.
Nediskriminacija
1. Primjenjujući odredbe ove Konvencije, država primateljica neće provoditi diskriminaciju između država.
2. Međutim, neće se smatrati diskriminacijom:
a) činjenica da država primateljica restriktivno primjenjuje neku od odredaba ove Konvencije zbog toga što se ta odredba tako primjenjuje na njezine konzularne urede u državi šiljateljici;
b) činjenica da države, na osnovu običaja ili sporazuma, uzajamno priznaju povoljniji postupak nego što to zahtijevaju odredbe ove Konvencije.
Članak 73.
Odnos između ove Konvencije i drugih međunarodnih sporazuma
1. Odredbe ove Konvencije ne diraju u druge međunarodne sporazume koji su na snazi između država stranaka tih sporazuma.
2. Ništa u ovoj Konvenciji ne priječi države da zaključe međunarodne sporazume kojima bi potvrdile, dopunile ili razvile odredbe ove Konvencije ili proširile njezinu primjenu.
GLAVA V. ZAVRŠNE ODREDBE
Članak 74.
Potpisivanje
Ova Konvencija bit će otvorena potpisivanju svih država članica Ujedinjenih naroda i1i neke specijalizirane ustanove, kao i svih država stranaka Statuta Međunarodnog suda, te svih drugih država koje je Opšta skupština Ujedinjenih naroda pozvale da postanu stranke Konvencije, i to na slijedeći način: do 31. oktobra 1963. godine u Saveznom ministarstvu vanjskih poslova Republike Austrije, a zatim do 31. marta 1964. u sjedištu Ujedinjenih naroda u New Yorku.
Članak 75.
Ratifikacija
Ova Konvencija podliježe ratifikaciji. Isprave o ratifikaciji položit će se kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.
Članak 76.
Pristupanje
Ova Konvencija ostat će otvorena pristupanju svih država koje pripadaju jednoj od četiri kategorije spomenute u članku 74. Isprave o pristupanju položit će se kod glavnog tajnika Ujedinjenih naroda.
Članak 77.
Stupanje na snagu
1. Ova Konvencija stupit će na snagu tridesetoga dana od dana polaganja dvadeset i druge isprave o ratifikaciji ili pristupanju kod generalnog sekretara Ujedinjenih naroda.
2. Za svaku državu koja ratificira ovu Konvenciju ili joj pristupi nakon polaganja dvadeset i druge isprave o ratifikaciji ili pristupanju, Konvencija će stupiti na snagu tridesetoga dana nakon polaganja njezine isprave o ratifikaciji ili pristupanju.
Članak 78.
Notifikacija od strane generalnog sekretara
Generalni sekretar Ujedinjenih naroda obavijestit će sve države koje pripadaju jednoj od četiri kategorije spomenute u članku 74:
a) o potpisima stavljenim na ovu Konvenciju i o polaganju isprava o ratifikaciji ili pristupanju u skladu sa člancima 74, 75. i 76;
b) o danu stupanja na snagu ove Konvencije u skladu sa člankom 77.
Članak 79.
Vjerodostojni tekstovi
Izvornik ove Konvencije, koje su engleski, francuski, kineski, ruski i španjolski tekst jednako vjerodostojni, položit će se kod generalnog sekretara Ujedinjenih naroda, koji će ovjerene prijepise dostaviti svim državama koje pripadaju jednoj od četiri kategorije spomenute u članku 74.
U potvrdu toga su dolje potpisani punomoćnici, propisno ovlašteni od svojih odnosnih vlada, potpisali ovu Konvenciju.
Sačinjeno u Beču, dvadeset i četvrtoga aprila hiljadu devetsto šezdeset i treće.
Datum potpisivanja: 24/04/63
Datum potpisivanja (pristupanja) Ukrajine: 04.24.63 (u SSSR-u)
Datum ratifikacije: 03/23/89 (ratifikovana je od strane VS SSSR)
Stupanje na snagu: 05/27/89
Rok za učešće: neograničen